|
Dubrovnik - grad
jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika,
Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i
ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) -
jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz
izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad
iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice,
zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je
u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošćuje
visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni
brodovi.
Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I. svjetskog rata, da
bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim
međunarodnim turističkim središtem.
Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika
potrebno je više dana. No, već za šetnje Stradunom, uskim ulicama i
trgovima, monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se susreću
s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre,
stoljećima učenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se
suočuju s poviješću Kneževa dvora, bibliotečnim blagom, najstarijom
ljekarnicom na europskom jugu i dr.
Dopuštajući užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s
draguljima hrvatske baštine.
Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu
ima 15 500 predmeta. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka
namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijećnika, vlastelinske
odjeće. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže
raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s
posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Muzej
franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove
starih dubrovačkih zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica. U
Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci
dubrovačkog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti,
rukopisi, inkunabule i note. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju
se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge
umjetničke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se
vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture
dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je
atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan,
s primjercima morske faune.
Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve, samostane i hotele, a s licem
prema moru uresio se nizom marina, lučica te šetnica. Zbog
veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je
šetnja po njegovim zidinama.
U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se uživati u
specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i
rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove
na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i
nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama, masažom, aerobikom,
solarijima, trenažerima za boks i dr.
Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena
na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga
grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u
malome. Ima trgovački centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale,
novi »Stradun«, koji povezuje hotele.
Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života. Posebno
mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza),
koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i
folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i
jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim
pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana, Držićeva poljana,
Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev
dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih
klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca,
redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina.
Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo, Lado) i
stranih folklornih skupina.
U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se
održavaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija -
Umjetnička galerija (Put Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor
Luža Art Centar (Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izložbe
održavaju se i u drugim prostorima.
Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske fešte - Dubrovački
karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na
dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska
svečanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika
(3. veljače). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede,
procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i
karnevalske priredbe. Postoje organizirani izleti.
DUBROVNIK, grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga
primorja. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju
prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s
najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između
Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom
Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na
drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada
i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na
istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu,
Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se
Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina
Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. Klimu Dubrovnika
karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna je
temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza)
26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na hladnu polovicu
godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće 29, ljeto
14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana
sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj
Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata.
Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin,
lovor, crnika, bor, pinija, čempres).
Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje Ploče (hoteli
i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta),
sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i
pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska
škola, Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski
studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke
ljetne igre i dr.
Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara
gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati
jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bočina. Luka
Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika.
Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu
Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je
prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u Čilipima. |
|
 |
Dubrovnik
